Istražujemo

Zanimalo nas je koliko vremena učenici provode uz video igre, kakve igre vole i koje uređaje koriste za igranje.

Umjereno i korisno

Ispitali smo 19 učenika od petog do osmog razreda. Od njih 19, sedamnaest ih je odgovorilo da igraju video igre (89%). Najviše učenika za igranje koristi računalo (63%). Mnogo ih koristi i pametne telefone. Tek nekoliko učenika se služi Playstationom i Wiiom. Najpopularnija igra je Clash Royale za mobitele, a za računalo  Minecraft. Prema žanrovima na prvom mjestu su akcijske igre, slijede „survival“ i strateške.

Donekle nas je začudilo da većina učenika (57%) provodi u igranju video igara tek do sat vremena dnevno. Samo je jedan učenik rekao da uz video igre provede više od četiri sata dnevno. Svim ljubiteljima video igrica savjetujemo da budu oprezni i ne pretjeruju jer neke igre stvaraju ovisnost i mogu uzrokovati ozbiljne probleme u školi i obitelji zbog zanemarivanja obveza. Koristite računalo, telefone i Internet umjereno i korisno.

Damjan Mihalić, 7. b

Vrijedni učenici

Predrasude o  „muškim“ i „ženskim“ poslovima za većinu učenika naše škole ne vrijede. Školski list „Breza“ raspitao se kod učenika sedmih i osmih razreda koje poslove oni obavljaju kod kuće. Pokazalo se da dečki pomažu roditeljima pri poslovima u kući, isto kao što i djevojke pomažu roditeljima u obavljanju poslova izvan kuće.

Dečki pomažu roditeljima pospremati kuću i kuhati, a djevojke pomažu u vanjskim poslovima. Neki učenici više vole pospremati kuću i kuhati nego raditi vani, isto tako neke učenice više vole raditi vani nego čistiti kuću i kuhati. Što god da rade, ako pomažu roditeljima i drugima ljudima, čine dobro djelo i u tome ih treba podržati.

Dečki su rekli da rade sve što im roditelji kažu, da pokose travu, očiste kuću, zaliju cvijeće, idu u dućan, pomognu spremiti drva, i sl.

Djevojke kažu da se više drže kuće, ali ima iznimaka. Neke djevojke pomažu roditeljima u vrtu, kose travu, spremaju drva …

Učenici tvrde da pomažu svakodnevno i to od dva do pet sati. Neki kažu da im je pomaganje jako naporno, a nekima je  zabavno i nije im uopće naporno. Uz to još stignu napisati zadaću i učiti.

Dorian Mihalić, 8.b


Kako žive mladi koji su zbog roditeljske potrage za poslom otišli iz Hrvatske

ISELJAVANJE IZ HRVATSKE

U posljednje vrijeme, a posebno u prošloj 2015. godini, sve više osoba iseljava iz Republike Hrvatske, ponajviše u zemlje Europske unije. Kroz medije, ali i iz sredine u kojoj živimo, saznajemo da su brojni hrvatski državljani svoj životni put nastavili u Njemačkoj, Irskoj, Engleskoj, Nizozemskoj i Norveškoj. Samo u našoj školi imamo primjer da se troje učenika zajedno sa svojim obiteljima odselilo u inozemstvo. Intervjue s tim učenicima moguće je pročitati na našoj stranici. Jedan od njih je Roko koji je s bratom i roditeljima odselio u Njemačku. Dino je s obitelji odselio u Englesku, a Mateja u Irsku.

Zapitali smo se zašto se toliki broj ljudi iseljava iz naše države te smo kroz medije istraživali koji su razlozi iseljavanja. Pronašli smo veliki broj članaka na tu temu koji govore da je glavni razlog iseljavanja dugotrajna ekonomska i društvena kriza u Hrvatskoj. Veliki broj ljudi je nezaposlen, teško može preživljavati i prehranjivati obitelj pa mnogi moraju napustiti svoje domove i krenuti u potragu za poslom u nekim drugim državama. Osim ljudi s obiteljima, Hrvatsku napuštaju i mladi, visokoobrazovani ljudi koji također ne mogu dobiti posao za koji su se školovali. U jednom dnevnom listu došli smo do podatka da je njemački Državni zavod za statistiku objavio kako se u 2015. godini u Njemačku doselilo više od 49 000 hrvatskih državljana.

Veliki broj stručnjaka smatra da iseljavanje iz Hrvatske nije dobro jer ju napuštaju mladi ljudi i tako naša država postaje demografski siromašna. Ta tema dominirala je u posljednje vrijeme i među političarima u predizbornoj kampanji, što dovoljno govori koliko je taj problem zastupljen i prepoznat.

Kada svoj rodni kraj i prijatelje moraju napustiti djeca i s roditeljima otići u nepoznato gdje nemaju nijednog prijatelja i ne poznaju jezik, to je svakako veliki teret za njih, ali i za njihove roditelje. Novo okruženje, drugačiji način života svatko od njih proživljava drugačije. Nekima je jako teško, a neki se brzo prilagode. Međutim, ako se pogleda dugoročno, svi se oni nadaju da će kasnije imati bolji i kvalitetniji život te dobar posao.

U situacijama kada se cijela obitelj odluči na iseljavanje pitanje je da li djecu itko pita kako se osjećaju i slažu li se s odlukom roditelja. Međutim, roditelji su ti koji odlučuju za njih jer im nastoje osigurati bolji i ugodniji život. Bez obzira što su takve odluke teške, treba shvatiti i roditelje, ali i djecu.

Mihael Lenard, 7.b


 

Matea: Australija, Hrvatska, Irska

_Matea Rendulic_May2015
Matea Rendulić

S učenicom Mateom Rendulić razgovarali smo krajem listopada 2015. godine, nekoliko dana prije njenog odlaska u Irsku. U to vrijeme majka joj je već bila u Irskoj, a djevojčica je živjela s djedom i bakom. Matea je u našoj školi, u 3. b razredu, provela dva i pol mjeseca. Prethodnu školsku godinu provela je u Australiji, u Sydneyju.
Mateji je bilo lijepo u Australiji. „Više se zarađuje i lakše je tamo“, kaže. Nedostaje joj njena najbolja prijateljica. Nije imala problema u svladavanju jezika kada je došla u novu školu. Pošto je u Hrvatskoj završila prvi razred, kaže da joj je u Australiji bilo puno lakše nego drugim učenicima. Škola koju je pohađala veća je od naše, ima preko šesto učenika. U školi dobivaju zadaću jednom tjedno, ponedjeljkom, te imaju vremena do sljedećeg ponedjeljka da je napišu. Knjige i školski pribor ne nose kući, već ostavljaju u školi. U njihovoj školi svi nose uniforme. Nastava počinje u 09:00h, a završava u 15:00h. U školi imaju topli obrok. Nema nekih predmeta koje mi imamo, na primjer glazbena kultura i vjeronauk. Ocjene su od 1 do 5, ali izražene slovima od A do F. A je najbolja ocjena. U školi ima puno računala i u svim učionicama su pametne ploče. Učenici mogu birati razne aktivnosti kojima se žele baviti. Matea je išla na vrtlarstvo.
Matea nam je opisala neke zanimljivosti Sydneya, grada od preko 4 milijuna stanovnika. Najpoznatija atrakcija je Opera House, popularna Školjka. Zanimljiv je i most Harbour Bridge. Grad ima tri botanička vrta, od kojih je najpoznatiji Royal Botanic Gardens. Toranj Sydney Tower je s 305 m drugi po visini u Australiji i treći na južnoj Zemljinoj polutci. Matea nam je objasnila i tko su australski starosjedioci Aboridžini i kako izgleda didžeridu, njihov tradicionalni instrument.
Tijekom svog kratkog boravka u našoj školi, Matea je stekla novu prijateljicu, sakupila pregršt petica i pokoju četvorku. Bavila se malo stolnim tenisom. Pripremala se za putovanje u Irsku i polazak u novu školu.
Magdalena Lenard, 7.b


 

Razgovor s Rokom Prstecom

Tschus, Roko!

DSC08184
Roko Prstec

Roko je dječak od trinaest godina koji je pohađao našu školu. Uz to je i bio vrijedan član Redakcije školskog lista Breza. Prošlog ljeta preselio se u Njemačku. U nastavku možete pročitati kako se tamo snašao.

Iz kojeg razloga si se iselio iz Hrvatske?
Moj tata je već dvije godine radio u Njemačkoj pa se i ostatak moje obitelji doselio.

Je li ti bolji život u Hrvatskoj ili Njemačkoj? Zašto?
Meni je baš lijepo ovdje jer mi je sve blizu: bazen, škola, trening… A i okoliš je ljepši. Kuće, vrtovi, parkovi, sve.

Je li školovanje lakše u Njemačkoj ili Hrvatskoj?
Školovanje ovdje je dosta lakše jer imamo manje predmeta, učitelja i obveza. Meni je malo teže zbog jezika, ali se snalazim.

Imaš li osim škole kakve dodatne aktivnosti?
Pa, poslije škole, točnije od 13:00 imam takozvani OGS. To je boravak u školi nakon nastave. Tamo pišemo zadaću, što je meni dobro jer mi se može nešto dodatno objasniti, igramo nogomet ili stolni tenis i bavimo se drugim aktivnostima.

Jesi li stekao puno novih prijatelja ili ti nedostaju prijatelji iz Hrvatske?
Imam dosta prijatelja Nijemaca, ali i iz drugih zemalja poput Sirije, Rusije i Poljske. Naravno, nedostaju mi prijatelji iz Hrvatske, ali se često čujemo preko Skypa pa čak i zajedno igramo igrice.

Imaš li problema s njemačkim jezikom?
Jezik nije težak, ali na satu mi je to malo problem. Tekstovi u udžbenicima su na njemačkom pa kada učim sve moram prevoditi, a to ponekad potraje cijeli dan.

Nedostaje li ti Hrvatska?
Neću lagati, malo da. Ali kada vidim da ovdje mogu završiti dobru školu, imati u budućnosti dobar posao, da ne moram raditi od jutra do mraka, onda mi baš i ne nedostaje.

Što ti je najzanimljivije u Njemačkoj?
Najzanimljivije mi je to da su svi društveni i pozitivni. U školi nema nekoga tko kaže: «Gle, ovaj nema markiranu odjeću ili najnoviji mobitel!» To mi se jako sviđa. Zanimljivo mi je da nema kafića i dućana u svakoj ulici. I još nešto – nedjeljom kao da je odzvonila uzbuna, nema nikoga na ulici, svi su kod kuće. Možeš se komotno šetati posred ulice bez bojazni da će naići auto ili bus.

Želiš li nam još nešto reći?
Bila mi je čast odgovarati na vaša pitanja. I meni netko odgovarao na pitanja kada sam bio u Breza teamu. Nadam se da ću doći u Hrvatsku u vrijeme dok traje nastava pa da se vidimo. Tschus!

Mihael Lenard, 7.b

Lara, hrvatska Kanađanka

lara
Lara Ivković

Razgovor s Kanađankom hrvatskog podrijetla bio je vrlo zanimljiv. Ona se zove Lara Ivković i jako je sretna i vesela. Imala je jednu godinu kad je odselila u Kanadu. Trenutno živi u Vancouveru, gradu od 700 000 ljudi različitih nacionalnosti. Grad se nalazi na obali Tihog oceana, uz nepregledne plaže. U tom dijelu Kanade ima dosta planina i planinarenja. Zbog toga je popularan sport ,,snowboard“. Vancouver graniči sa SAD-om.
Lara kaže da u Kanadi ima ljudi različitih kultura i religija. Mnogi su zakoni tamo drugačiji, potvrdila je. U Kanadi razvijenija tehnologija i ubrzaniji je način življenja nego kod nas. Kada završiš osnovnu školu, možeš se opredijeliti za ,,college university“ ili za ,,trade school“.
Najviše voli kinesku i grčku hranu, a može birati jer je ponuda hrane vrlo raznolika. U školi je muči gramatika. U Hrvatskoj joj se sviđa priroda, more i to što joj tu živi obitelj. Kaže da bi voljela putovati u Barcelonu, Amsterdam, Berlin i Atenu. Imala je kućnog ljubimca guštera, ali trenutno nema nijednog. Životna želja joj je pronaći dobar posao i lijepi stan.
Sonja Krainović, 6.b

Svašta si možeš priuštiti

dino
Dino Pušić

Dino Pušić je dvanaestogodišnji dječak, bivši učenik naše škole, koji se prošlog ljeta s roditeljima odselio iz Hrvatske u Englesku. Sada živi u Stevenageu, manjem gradu udaljenom pedesetak kilometara od Londona. Dino se brzo privikao na novu sredinu i sprijateljio s vršnjacima. Postavili smo mu nekoliko pitanja o njegovom novom životu.

Jesi li imao prilike sresti nekoga tko se također odselio iz Hrvatske ?
Jesam.
Što ti se najviše sviđa u Engleskoj ?
Sve, možeš si svašta priuštiti. Na primjer, moji mama i tata su prije par dana otišli kupiti mlijeko i vratili se s televizorom od 106 inča.
Je li te nešto posebno iznenadilo u Engleskoj ?
Iznenadilo me to što te zaustave neki likovi, kada hodaš parkom ili ulicom, da ti pokažu trik. I to se često događa.
Koje ti je jelo najfinije u Engleskoj ?
Zeleni rezanci sa škampima, isto mi se sviđalo i u Hrvatskoj.
Opiši nam svoju novu školu.
U školi imamo doručak i ručak. Pauza za ručak traje jedan sat. Imamo puno izbornih predmeta. Ne pišemo puno i nema puno domaće zadaće.
Nedostaje li ti Hrvatska, dom i prijatelji ?
Naravno, da. Nedostaju mi.
Planiraš li uskoro posjetiti Hrvatsku ?
Da. U trećem mjesecu 2016. godine.
Kako zamišljaš svoju budućnost?
Ne znam, samo znam da želim imati uspješan život.
Dominik Barišić, 6. b

Anamarija: München

munchenAnamarija je četrnaestogodišnja djevojka koja se prije godinu dana odselila iz Hrvatske u Njemačku. Odgovorila nam je na pitanja o načinu života i školovanja u Njemačkoj.

 

Koliko si godina imala kad si se odselila?
– Imala sam 13 godina.
Koji je bio razlog odlaska iz Hrvatske?
– Moja mama je rođena i odrasla u Münchenu pa se nakon rastave braka vratila u Njemačku zbog boljeg posla.
Koliko ti je vremena trebalo da se privikneš na novu sredinu?
– Tri mjeseca.
Jesi li imala problema s jezikom?
– U početku jesam, ali brzo sam ga svladala jer je okolina govorila njemački.
Jesi li se brzo sprijateljila s vršnjacima?
– Tek u drugom polugodištu školske godine.
Opiši nam sustav školovanja u Njemačkoj.
– Od 1. do 4. razreda je niža škola, a nakon te četiri godine, prema vašem se radu odlučuje hoćete li ići u gimnaziju (najbolju školu) ili realschule (srednje dobra škola) ili hauptschule (slabija škola). Ja sam trenutno u razredu koji se zove übergangsklasse u koji se inače ide 2 godine kako bi se naučio jezik. Uskoro pišem testove po kojima će se procijeniti u koju ću školu ići. To se događa budući da sam nova, a u razredu nas je mnogo. Nemamo malih odmora tijekom nastavnog dana, nego samo veliki odmor nakon svaka 2 sata nastave.
Jesi li imala prilike susresti nekoga tko se također odselio iz Hrvatske?
– Jesam, ima mnogo učenika u mojoj školi koji su došli iz Hrvatske, BiH ili Srbije.
Kakva su cijene u trgovinama? Jesu li proizvodi jeftiniji ili skuplji nego u Hrvatskoj?
– Ovisi o tome što se kupuje, ali hrana je jeftinija.
Koje ti je najdraže jelo i piće koje si okusila u Münchenu? Sviđa li ti se kultura tamošnjih ljudi?
– Hrana je dosta ukusna i raznolika, a najdraže jelo su mi vafli, a piće AriZona Tea. Kultura mi se sviđa. Svatko ima svoj stil i svatko je svoj.
Jesi li se promijenila otkako si u novoj sredini?
– Jesam, ali tinejđžeri se mijenjaju i često prolaze kroz različite faze.
Nedostaju li ti prijatelji i dom u Hrvatskoj?
– Ne baš. Nedostaje mi samo par prijateljica, ali se i dalje viđamo i čujemo.
Planiraš li uskoro posjetiti Hrvatsku?
– Često sam u Hrvatskoj na praznicima. Dolazim ponovo za nekoliko tjedana i ostajem do kraja ljeta.
Što ti se najviše sviđa u Njemačkoj? U čemu primjećuješ razlike u odnosu na život u Hrvatskoj? Je li te nešto posebno iznenadilo?
– Nema previše razlika. Posebno mi se sviđa to što se ovdje održava mnogo koncerata, tako da idem na sve koncerte glazbe koju volim i često slušam.
Kako zamišljaš svoju budućnost?
– Planiram završiti školu, upisati fakultet i studirati novinarstvo.

Anđelina Fudurić, 6.b


 

Školska godina 2014./2015.

Svi naši hobiji

Hobi je zabava koju je čovjek sam za sebe izabrao, to jest, posao kojim se netko bavi iz zadovoljstva. Ljudi imaju najrazličitije hobije. Najčešći su sport, skupljanje različitih stvari, ribolov, izrada nakita i slično.

Hobiji služe ljudima da se zabave u slobodno vrijeme, da se opuste nakon napornog rada. Dobro je imati hobi. Recimo, ako nam je dosadno, zabavimo se na taj način. Nekome možemo pomoći pa se bolje osjećamo, naučimo nešto novo što nam može pomoći da jednog dana lakše pronađemo posao. Možemo upoznati ljude koje zanimaju iste stvari kao i nas i tako steći nove prijatelje.

U nastavku pročitajte kakvim se hobijima bave učenici i učitelji naše škole.

Mihael Lenard, 6.b

Hobiji u našoj školi

Odbojka i nogomet na prvom mjestu

 

ucenici hobiji

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Ispitali smo učenike predmetne nastave kakve hobije imaju. Smislili smo par pitanja i iskopirali papiriće. Bilo bi previše da ih podijelimo svim razredima pa smo odabrali 5. i 6.a te 7. i 8.b. Ukupno je bilo 74 sudionika naše male ankete. 93% anketiranih učenika (njih 69) ima hobi, a ostalih 7% (5 ) nema.

Otkrili smo da se učenici bave različitim aktivnostima, to jest, da imaju 39 različitih hobija. Bilo je i neobičnih hobija kao što su jahanje i izrada fursuita (izrada maski).
Najomiljeniji hobiji su:
1. odbojka i nogomet – devetero djece se bavi tim hobijima
2. košarka – sedmero djece se bavi tim hobijem
3. crtanje – šestero djece se bavi tim hobijem
Mogli bismo zaključiti da je dobro da se većina djece bavi sportom, a ne da su stalno zaokupljeni mobitelima i kompjuterima. Još smo saznali da ima puno učenika koji izrađuju različite stvarčice, bave se oblikovanja drva, izradom nakita, i sl.
Nađite si i vi neki hobi. Ako nemate ideju, pogledajte popis hobija anketiranih učenika:
stolni tenis, ples, džudo, skupljanje markica, skupljanje autića, skupljanje sličica, skupljanje postera, skupljanje šećera, slaganje lego kockica, igranje igrica, pjevanje, čitanje, tekvando, sviranje klavira, zbor, vježbanje matematike, vatrogasci, ribolov, izviđači, rolanje, skijanje, slušanje muzike, briga o životinjama, gluma, vježbanje, sviranje, parkour, plesanje, atletika i fotografiranje.

Roko Prstec, 6 b

Anketa: učitelji i administrativno osoblje

Za um i tijelo

Istražili smo i koje hobije imaju neki odrasli članovi naše školske zajednice. Saznajte što radi ravnateljica kad nije zaposlena upravljanjem školom, što učitelji da bi se odmorili od napornog rada s nama učenicima, kako se od brojeva odmara gospođa iz računovodstva, a kako tajnica.

Volim prirodu i rad na zemlji1Svima smo postavili ista pitanja: „Imate li neki hobi? Koji?“ i „Zašto ste odabrali baš taj hobi?“
Ravnateljica Sanja Ferkula u slobodno se vrijeme bavi vrtlarenjem, ekologijom, šivanjem i restauriranjem namještaja.
„Volim prirodu i rad na zemlji. Također volim sve vrste ručnog rada jer mogu izraziti svoju kreativnost. Ona je bitna i kod restauracije namještaja.“


Učiteljica Blanka Smičiklas Basar ide na zumbu i svira gitaru.
„Vježbanje me opušta i volim glazbu.“


Učiteljica Vedrana Čop Novaković rješava križaljke i sudoku.
„Opušta me, a ujedno vježbam kombinatoriku i umnim radom održavam mozak mlađim“


Učiteljica Tanja Vojnić voli pješačenje.
„Pješačenje i uz to meditacija u pokretu jača um, duh i tijelo. Pješačenje je korisna prirodna aktivnost. Jednostavna i materijalno nije zahtjevna. Dobit je velika. Boravak na zraku, kretanje, kontakt s prirodom…“


Računovotkinja Đurđica Helkert pleše u Kulturno-umjetničkom društvu „Sv. Juraj“.
„Volim plesati, a ujedno je lijepo družiti se, sklapati poznanstva, sudjelovati na smotrama diljem Hrvatske.”


Tajnica Melanija Marochinni voli čitati knjige.
„Volim knjige – njihov miris, listanje stranica, a čitanje me opušta.“


Mihael Lenard, 6. b

HOBIJI SLAVNIH OSOBA

Ludo ili..

Hobi Johnnya Deppa je igranje s barbikama.
Angelina Jolie spava s noževima i bodežima te epruetom krvi.
Leonardo DiCaprio ima veliku zbirku različitih akcijskih figurica te ih ponekad prodaje na aukcijama.
Cristiano Ronaldo voli igrati Bingo sa starijim ljudima.
Justin Bieber može složiti Rubikovu kocku za 2 minute.
Heidi Klum često slika, a svoje radove daruje prijateljima.

Magdalena Lenard i Ivana Lakač, 6. b

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s