Istražujemo

GODINA ČITANJA

Jednostavno, uživajte u čitanju!

Ako želite nešto čitati da to stvarno zapamtite, da se sjećate toga, recimo za dva mjeseca, onda je puno pametnije čitati s papira, isti tekst, jer 20% se manje zapamti ako se čita u digitalnom obliku nego ako se čita u papirnatom. Ovo digitalno neće nikamo otići, ali, važno je da shvatimo da su to dvije različite stvari i da nam služe u dvije različite svrhe. Jedna je svrha da brzo dođemo do neke informacije, da možemo biti u kontaktu s nekim tko nam nije blizu, ali za čitanje i udubljivanje u tekst koji vam je zanimljiv nema boljega od prave knjige koju držite u ruci.” (A. Peti-Stantić)

Čitalačka pismenost je preduvjet za uspješan život

Vlada Republike Hrvatske proglasila je 2021. godinu Godinom čitanja. Naime, još 2017. godine Sabor je usvojio Nacionalnu strategiju poticanja čitanja kojom je predviđeno da će se od 2017. do 2022. godine provoditi mnoge aktivnosti vezane za čitanje. Tijekom Godine čitanja dodijelit će se nagrada za najbolju knjižaru, objaviti natječaj za najbolju video najavu knjige za učenike osnovnih i srednjih škola, proglasit će se „ambasadori čitanja“, organizirati međunarodna konferencija o čitanju, dodijeliti nagrada mladih za književnost, organizirati „mala noćna čitanja“ i drugo. Uredništvo školskog lista Breza odlučilo je dati svoj doprinos, istražiti ovu temu, jer i mi želimo potaknuti učenike na čitanje.

Na sastanku novinarske grupe razgovarali smo o problemima vezanima uz čitanje koje uočavamo u našoj školi. Prvo što nam je palo na pamet je školska lektira. Većina učenika lektiru niti ne pročita, već čitaju kratke sadržaje na internetu. Učenicima je lektira obaveza i zbog toga je puno teže uživjeti se u knjigu i zaista uživati u njoj. Naravno, i profesori su dio problema. Umjesto da prikažu lektiru kao nešto zanimljivo i dobro, oni je prikazuju kao obavezu koje se i oni sami jedva čekaju riješiti.

Drugi veliki problem je samo savladavanje tehnike čitanja. Ima učenika koji i do kraja osmog razreda ne savladaju tečno čitanje. Još je više onih koji imaju problema s razumijevanjem tekstova u udžbenicima. Knjižničarka nam je govorila o međunarodnom istraživanju čitalačke pismenosti – PISA. Danas se smatra da je čitalačka pismenost, osim što predstavlja temelj za uspjeh u školi, preduvjet za uspješan život. Čitalačka pismenost se definira kao „sposobnost razumijevanja, korištenja i vrednovanja tekstova te promišljanja i angažiranosti prilikom čitanja radi postizanja osobnih ciljeva, razvoja vlastita znanja i potencijala te aktivnog sudjelovanja u društvu” (PISA, 2018.). Podaci iz brojnih istraživanja pokazuju utjecaj čitalačke pismenosti na završetak srednje škole i/ili nastavak obrazovanja. Čitalačka pismenost utječe čak i na odabir fakulteta, kao i na upornost u završavanju fakulteta. A diploma fakulteta, s druge strane, ponovno utječe na vrstu zaposlenja, kao i na kasnije prihode. U istraživanju PISA hrvatski su učenici postigli rezultat znatno niži od prosjeka učenika iz drugih zemalja.

Rad na vokabularu i sloboda izbora tekstova ključne su stvari

Željeli smo saznati što više o ovoj temi pa smo se obratili doktorici znanosti Aniti Peti-Stantić, koja na Filozofskom fakultetu u Zagrebu predaje slovenski jezik, lingvistiku i psiholingvistiku, te i sama vrši istraživanja o važnosti čitanja i o jeziku. Poslali smo joj pitanja elektroničkom poštom. Vrlo rado nam je odgovorila i predložila razgovor preko Zoom-a u kojemu nam je dala još više informacija o našoj temi i porazgovarala s nama o svemu i svačemu: o najdražim knjigama, piscima koji pišu za mlade, o čitanju s ekrana, o Harryju Potteru, o radu znanstvenice na fakultetu, o Googlu i prevođenju, o studentima, o budućim zanimanjima.

Pitali smo profesoricu Peti-Stantić što misli o problemima učenika vezanima uz čitanje. Profesorica misli da je ključno raditi na vokabularu, odnosno na proširivanju i produbljivanju znanja tog vokabulara jer to olakšava prohodnost svakog teksta koji se čita. S druge strane, djeca se suočavaju s problemom složenosti rečeničnih konstrukcija. U predmetu Hrvatski jezik radi se sintaksa i semantika potpuno apstraktno kao da one nemaju nikakve veze sa stvarnošću. Bilo bi puno korisnije da se ta sintaksa i semantika u osnovnoj školi radi kroz tekstove i kroz čitanje s razumijevanjem. Rad na vokabularu i sloboda izbora tekstova ključne su stvari. Jako je važno da profesori shvate da od neprestanog ponavljanja istih pitanja – likovi, radnja… nema puno koristi. Svakoj knjizi se može pristupiti na drugačiji način. Jako je dobro čitati naglas u školi. U današnje doba nastavnici ne bi smjeli ignorirati to da djeca imaju uži vokabular, da se s manje riječi susreću. Ako im se daju samo lektirni tekstovi koji ih napola zanimaju, ili ih ne zanimaju i koje ne mogu razumjeti i uz koje moraju odgovarati na pitanja koja nemaju nikakve veze s njihovim životom, ne možemo očekivati da će postati čitatelji. I profesori drugih predmeta bi trebali obratiti pažnju na razumijevanje pročitanog.

Zanimalo nas je i mišljenje profesorice o razlici između čitanja u digitalnom obliku i čitanja s papira. Profesorica kaže da su to dva procesa koja potpuno drugačije funkcioniraju u našem mozgu. Naš mozak ima mreže koje se stvaraju kad čitamo i one se pojačavaju kad čitamo sve više i više. S obzirom na to da je ovo što je digitalno na neki način više vezano uz sliku, više je vezano uz kratke tekstove, više je vezano uz to da često prelazimo s jedne teme na drugu, na drugačiji način tome pristupamo, to razvija neke druge mreže u našem mozgu. U istraživanjima koja profesorica Peti-Stantić prati, pokazalo se da ako želite nešto čitati s namjerom da to stvarno zapamtite, da se sjećate toga recimo za dva mjeseca, da je onda puno pametnije čitati s papira, isti tekst, jer se 20% manje zapamti ako se čita u digitalnom obliku nego ako se čita u papirnatom. Ovo digitalno neće nikamo otići, ali važno je da shvatimo da su to dvije različite stvari i da nam služe u dvije različite svrhe. Jedna je svrha da brzo dođemo do neke informacije, da možemo biti u kontaktu s nekim tko nam nije blizu, ali za čitanje i udubljivanje u tekst koji vam je zanimljiv nema boljega od prave knjige koju držite u ruci.

Pitali smo profesoricu i koja je razlika između čitanja knjiga i gledanja filmova. Film nam prikazuje stvarnost na vrlo neposredan način. Kad čitate, onda tog neposrednog dojma nema, nego vi stvarate svoj dojam. Čitanjem knjiga razvijate svoj mozak aktivno, jer dok čitate mozak automatski stvara slike.

Razgovor s profesoricom Peti-Stantić dao nam je mnogo ideja za razmišljanje. Vjerujemo da će tako djelovati i na naše čitatelje. Da bismo saznali čitaju li naši učenici i učitelji iz užitka, provodimo anonimnu anketu. Pitali smo ih koliko knjiga pročitaju, kakve knjige vole, koji su im omiljeni pisci, kakvo je njihovo mišljenje o čitanju kao načinu provođenja slobodnog vremena. Ispunjavanje upitnika je u tijeku, a rezultate ćemo objaviti za koji dan. Moje mišljenje je da se u knjizi može jako puno uživati ako se knjiga ne shvati kao obaveza, već kao prilika za učenje novih stvari i kao nešto što je korisno, opuštajuće i u čemu se jednostavno uživa. Isto tako mislim da bi učitelji/profesori trebali potaknuti učenike da čitaju, a ne im samo zadavati to kao obavezu, i kao nešto što se treba naučiti jer će njihovo znanje o knjizi biti provjereno u testu.

Luna Šeketa,8.b

Rezultati upitnika o čitateljskim navikama učenika

Upitnik je u digitalnom obliku bio dostupan svim učenicima od petog do osmog razreda. Od 225 učenika, 64-ero (29%) se odazvalo pozivu da odgovori na pitanja.

Prvo pitanje je bilo: “Koliko otprilike knjiga posjeduješ?” 50% učenika ima u svojoj vlastitoj biblioteci od 10 do 50 knjiga, 31% ih ima manje od deset, 14% učenika ima od 50 do 100 knjiga, a samo 5% učenika ima više od 100 knjiga.

Zatim smo pitali: “Koliko otprilike ima knjiga u tvojoj kući?” Odgovori su bili vrlo različiti. Od “nemam knjiga” do tisuću knjiga. Ipak, većina učenika je odgovorila da u njihovoj kućnoj biblioteci ima do 100 knjiga.

Treće pitanje je bilo: “Koliko si knjiga pročitao/la u ovoj školskoj godini?” 30% učenika je pročitalo tri do pet, 36% pet do deset knjiga. 20% ispitanika pročitalo je 10 do 20 knjiga.

Zanimalo nas je i koliko su od pročitanih knjiga učenici sami izabrali. Čak 26% učenika nije pročitalo niti jednu knjigu po vlastitom izboru.

Saznali smo da većina učenika smatra da čita isto kao i njihovi vršnjaci.

Većina učenika posuđuje knjige i u gradskoj i u školskoj knjižnici.

Pitali smo ih koje su tri najbolje knjige koje su pročitali u zadnjih nekoliko godina? Evo odgovora:

  • Vlak u snijegu
  • Šegrt Hlapić
  • Mali ratni dnevnik
  • Harry Potter i kamen mudraca, Trči! Ne čekaj me, Smogovci
  • Trči! Ne čekaj me!
  • Dnevnik Pauline P, Dnevnik Adriana Molea, Trojica u Trnju
  • Heidi, Šegrt Hlapić, Pinokio
  • Prvi sudar
  • Vlak u snijegu, Tričave pjesme i Prvi sudar
  • Družba Pere Kvržice, Grga Čvarak, Emil i detektivi, Miševi i mačke naglavačke, Svašta u mojoj glavi, Eko Eko,…….
  • Harry Potter i kamen mudraca, Mali princ, Smrt na Nilu
  • Smogovci, Čuj Pigi, zaljubila sam se i Djevojčica iz Afganistana
  • Dnevnik Pauline P., Skijaški dnevnik Pauline P., Gorski dnevnik Pauline P.
  • Smogovci, Pipi Duga Čarapa i Vlak u snijegu
  • Zabranjena vrata, Divlji konj, Tajni dnevnik Adriana Molea
  • Gregovi dnevnici
  • Djedov veliki bijeg, Pobuna Pauline P., Klub detektiva Njuškalo
  • Harry Potter
  • Pale sam na svijetu, Čudnovate zgode šegrta Hlapića i Psima ulaz zabranjen
  • Nikica, Vlak u snijegu, Čudnovate zgode šegrta Hlapića
  • Gregov dnevnik, Trojica u Trnju,Vlak u snijegu
  • Trči! Ne čekaj me!, Dnevnik Pauline P., Kad pobijedi ljubav
  • Dnevnik Pauline P., Poljubit ću je uskoro možda
  • Dnevnik Pauline P., Heidi, Vlak u snijegu
  • Harry Potter, Tajni dnevnik Adriana Molea, stripovi Zagor
  • Tajni dnevnik Adriana Molea, Dječaci Pavlove ulice i Vlak u snijegu
  • Mali princ, Čudnovate zgode šegrta Hlapića, Autobiografija Luke Modrića, Moja igra
  • Harry Potter, Igre gladi i možda Sumrak saga
  • Tajni dnevnik Adriana Molea, Trči! Ne čekaj me! i Dječak bez imena
  • Djevojčica iz Afganistana, Duh u močvari, Naruto Shipuden
  • Harry Potter i kamen mudraca, Emil i detektivi, Heidi
  • Poljubit ću je uskoro mozda, Bijeli jelen, Trojica u Trnju
  • Trojica u Trnju, Gregov dnevnik, Junaci Pavlove ulice
  • Junaci Pavlove ulice, Gregov dnevnik (svi dijelovi) i Zabranjena vrata.
  • Družba Pere Kvržice, Gregov dnevnik i Junaci Pavlove ulice
  • Šuma Striborova, Trojica u Trnju i Zabranjena vrata
  • Zabranjena vrata, Gregov dnevnik i Čuvarica duša
  • Zabranjena vrata, Čarobnjak iz Oza i Psima ulaz zabranjen
  • Gregov dnevnik,Trojica u Trnju, Vlak u snijegu
  • Zabranjena vrata i još par njih
  • Trojica u Trnju, Nikica, Šuma Striborova
  • Vlak u snijegu, Gregov dnevnik, a najbolja mi je bila Tajna crne kutije
  • Doktor Proktor, Tisuću tajni Zemlje i Moja prvopričesnička Biblija
  • Gregov dnevnik, Zabranjena vrata i Nikica.
  • Gregov dnevnik, Trojca u Trnju, Vlak u snijegu
  • Trojica u Trnju
  • Gregov dnevnik i Dnevnik Pauline P.
  • Bijeli klaun, O mama sve najbolje i Mona Lisa
  • neke od lektira
  • Harry Potter i plameni pehar, Vlak u snijegu, Tajni dnevnik Adriana Molea
  • Heidi, Zagonetni dječak, Velika pustolovina Stuarta Malog
  • Dnevnik Pauline P, Drevni Egipat, Šegrt Hlapić.
  • Gregov dnevnik, Dnevnik Pauline P. i Psima ulaz zabranjen.
  • Harry Potter

Pitali smo učenike: “Kakav bi bio glavni lik u tvojoj omiljenoj knjizi?” Evo što su odgovorili:

  • Harry Potter
  • onaj koji pomaže
  • hrabar
  • sličan meni
  • pametan
  • komičan i pun problema
  • Heidi
  • Zlatko
  • bio bi LJUBAN iz lektire Vlak u snijegu
  • dobar ili zločest
  • drag, ljubazan, kulturan, samopouzdan, neustrašiv,…
  • pametan, snažan, duhovit
  • Pipi Duga Čarapa
  • nisam siguran
  • visok, duga kosa, Japanac, iz modernog doba i vozi japanski auto
  • bila bi znatiželjna, radoznala, spretna i domišljata
  • bila bi jako pametna, snalažljiva i posebna
  • bio bi neki junak sa super moćima
  • smiješan
  • životinja
  • znatiželjan
  • Paulina
  • šaljiv, dobar, pustolovan, snalažljiv
  • istraživač, avanturist, imao bi super moći, detektiv
  • bio je vrlo drag, znatiželjan i pametan
  • bio bi hrabar, pravi prijatelj, volio bi maštati, voli životinje, razlikuje se od drugih…
  • Naruto
  • bio bi “nadmoćan”, vampir ili nešto sl.
  • hrabar, dobar
  • neustrašiva djevojčica
  • u knjizi Zabranjena vrata bi bila Lidia
  • hrabar i jak
  • bio bi pozitivan.
  • glavni lik bi bila žena koja voli istraživati, putovati i pobjeđivati zlo
  • šaljiv i domišljat
  • dobra osoba iznutra, istog izgleda kao i svi (lijepa), neustrašiva i voli plesati
  • imao bi plavu kosu, plave oči i naočale
  • hrabar i neustrašiv
  • doktor Proktor
  • Aka. Iz knjige Zabranjena vrata.
  • sretan, pošten, duhovit
  • dobar, dobrodušan
  • dobar
  • pozitivac
  • zanimljiv, smiješan, dobar
  • pustolovan
  • pozitivac
  • nisam sigurna
  • odličan
  • bio bi jako smiješan, urnebesan, a taj lik je Greg
  • hrabar i pametan

Sljedeće pitanje je bilo: „Koji su tvoji omiljeni žanrovi/vrsta književnosti?” Očekivano, omiljeni su pustolovni i kriminalistički romani.

Zanimalo nas je i koje pisce vole učenici. Najviše ih je spomenulo Ivanu Brlić Mažuranić (11). Drugi je Mato Lovrak (8), treće mjesto dijele J. K. Rowling i Jeff Kinney s 4 glasa, slijede Ivan Kušan i Sanja Polak s 3 glasa.

Zanimljivi su bili odgovori na pitanje: „Kada i gdje voliš čitati – najbolje vrijeme i mjesto?”

  • doma, popodne
  • kod kuće, popodne
  • Ogulin, predvečer
  • navečer u mojoj sobi
  • kod kuće, kada nemam nikakvih aktivnosti
  • poslije podne, u mojoj sobi
  • popodne, kod kuće, u krevetu
  • vrijeme: navečer mjesto: u krevetu/na kauču
  • popodne u svojoj sobi
  • najviše volim čitati pred spavanje u tišini.
  • kod kuće, kada se udostojim zapravo uzeti knjigu
  • predvečer, moja soba
  • u sobi prije spavanja
  • ljeti na plaži
  • u mojoj sobi i slobodno vrijeme
  • u sobi, popodne
  • moja soba, večer
  • navečer u sobi
  • vani u prirodi
  • navečer u svojoj sobi
  • navečer u krevetu
  • volim čitati navečer u svojem krevetu
  • na moru na plaži, na praznicima, prije spavanja
  • poslije podne, u krevetu
  • u sobi na krevetu
  • volim čitati kad sunce zalazi na klupici ispod drveta, u prirodi
  • sva mjesta su dobra, najčešće poslijepodnevno čitanje
  • u knjižnici
  • na balkonu dok je vani lijepo vrijeme (sunce sije)
  • predvečer u krevetu
  • nakon škole u mojoj sobi
  • u slobodno vrijeme volim čitati u svojoj sobi.
  • navečer u krevetu
  • volim čitati u svojoj sobi. Čitam u slobodno vrijeme predvečer.
  • volim čitati popodne u svojoj sobi.
  • sunčan dan na mome balkonu
  • krevet, prije spavanja
  • u krevetu, navečer
  • krevet, prije spavanja
  • volim u svojoj sobi u krevetu na kat
  • kod kuće, u krevetu, uz muziku
  • kod kuće u svojoj sobi, najčešće u slobodno vrijeme
  • na plaži, pred večer
  • kod kuće na trosjedu ili u spavaćoj sobi
  • volim čitati knjige najviše u svojoj sobi kada dođem iz škole
  • popodne i u sobi
  • navečer u krevetu
  • soba, navečer uz čaj i svijeće
  • kod kuće
  • u svojoj sobi
  • u bilo koje vrijeme, bilo gdje
  • na krevetu, ujutro ili popodne
  • volim čitati u sobi, predvečer
  • zalazak sunca, na moru
  • mjesto: soba, vrijeme: kada mi sestra i brat nisu doma onda ima vise mira

Kako učenici odluče hoće li pročitati određenu knjigu?

  • dosadno mi je
  • moram
  • padne mi na pamet
  • pogledam naslov, kratak sadržaj
  • ako je naslovna stranica zanimljiva
  • ako je zanimljiva radnja
  • kad želim čitati, uzmem knjigu za koju mislim da je zanimljiva
  • pročitam svaku na kojoj mi se svidi naslov.
  • kada se sjetim da zapravo imam knjige u kući
  • tako što me zanima tijek događaja u knjizi
  • najčešće kad u školi čitamo ulomak iz romana i ako mi se svidi, pročitam
  • ako je za lektiru
  • kada me naslov te knjige privlači
  • pogledam kakav sadržaj ima.
  • zanima me što se nalazi u knjizi.
  • da li mi se sviđa naziv knjige
  • po naslovu
  • po izgledu korica
  • možda ako mi netko predloži, ili da mi se naslov čini zanimljiv
  • ako mi se sviđa tematika, ili mi netko kaže da je jako dobra
  • pročitam knjigu kada je na popisu lektire.
  • kada mi se svidi knjiga
  • uvijek gledam da ima veze s fantazijom, ili, kada pogledam neki zanimljivi film, pogledam je li baziran na knjizi
  • neke su zadane, a najčešće po imenu
  • na internetu vidim da se puno priča o njoj/netko mi preporuči/vidim naslov pa me zainteresira
  • pitam druge kakva je
  • privuče me zanimljiva naslovnica
  • kada imam lektiru, ili mi netko preporuči knjigu
  • nikako, moram citati za lektiru
  • većinom preko vikenda i praznika
  • po debljini i slici
  • pa, najviše gledam je li knjiga zabavna
  • u slobodno vrijeme odlučim se za čitanje
  • prema naslovu, ili preporuci
  • znam koja će mi se najviše svidjeti
  • pročitam uvod pa, ako je zanimljivo, pročitam cijelu knjigu
  • pročitam mali dio knjige na internetu i onda me uhvati interes za ostatak knjige
  • uglavnom mi je prijateljica preporuči
  • kada mi je jako dosadno
  • izaberem koja mi se čini najzanimljivijom
  • čitam samo lektiru
  • jednostavno, samo počnem čitati
  • pa kada mi je dosadno, a ni nema bas ništa posebno na internetu uzmem knjigu i toliko se uživim u nju da je ne mogu prestati čitati
  • lektira

59% učenika je naišlo na knjigu koja im se toliko svidjela da su ju ponovo pročitali.

To su najčešće ovi naslovi:

Harry Potter i kamen mudraca, Gregov dnevnik, Dnevnik Pauline P.

Pitali smo: “Znaš li naslov knjige koju bi sljedeću htjela/htio pročitati? Ako da, napiši naslov.” Ovo su neki od njih:

Trči! Ne čekaj me!, Charlie i tvornica čokolade, Lažeš, Melita, Novi jadi Adriana Molea

Zanimalo nas je što učenicima čitanje čini lakšim. Većini je potreban mir i tišina, ali bilo je i drugih zanimljivih odgovora.

  • tišina
  • mir
  • kada je knjiga zanimljiva
  • kad je razumljivo
  • kada se uživim
  • knjige s komičnom tematikom
  • kad ima manje teksta na jednoj stranici
  • kada mi je knjiga zabavna, lakše mi je
  • mir i tišina!
  • kada tekst nije pisan starijim riječima
  • kad sam u tišini
  • slike u knjizi
  • ležanje i topli čaj
  • kada sam sam u sobi
  • kada je knjiga napisana svakodnevnim govorom
  • zanimljiv sadržaj
  • zanimljivi sadržaj
  • kada su velika slova
  • mir
  • smišljanje slika u glavi o čemu se u tekstu radi
  • ako mi je knjiga zanimljiva
  • čini me pospanim
  • tišina, neko piće/hrana
  • želim saznati pouku priče, naučiti nešto novo i čuti novu zgodu (nezgodu)
  • kada je tišina
  • kada su tekstovi prilagođeni mojoj dobi i razumljivi
  • kada mi je knjiga zabavna.
  • razumijem više riječi
  • e-lektire, film snimljen po knjizi
  • lagani tekst
  • mir i tišina i nešto dobro da se mogu nasloniti
  • mir, tišina i glazba
  • mir i tišina
  • slušanje tihe glazbe
  • puno radnje koja se stalno izmjenjuje
  • bolje razumijevanje s drugima razne pouke…
  • naučim nove riječi i imam bolji vokabular
  • tišina
  • tišina i mir
  • tišina i mir
  • to da znam da ću imati opširniji rječnik
  • zanimljiva knjiga
  • kada me nitko ne ometa
  • zanimljiva knjiga

A što otežava čitanje?

  • buka
  • kad je neka riječ čudna
  • dekoncentracija
  • knjige s lošom tematikom.
  • kada vidim puno teksta na jednoj stranici
  • dugačke riječi
  • buka!
  • kada je tekst pisan starijim riječima
  • buka.
  • kada vidim da nema slika u knjizi
  • ako je knjiga komplicirana
  • kada netko sa strane priča ili šuška
  • kada je napisana prahistorijskim jezikom
  • kada ne razumijem knjigu
  • teški sadržaj s puno stranih riječi
  • bučnost
  • kada su mala slova
  • buka u pozadini
  • zvukovi oko mene
  • dosadna knjiga
  • mala, stisnuta slova
  • koncentracija
  • kada je knjiga dosadna
  • buka i galama
  • kada je više ljudi pored mene
  • nerazumljivi tekstovi

Većina učenika svjesna je svojih jakih strana kod čitanja:

  • brzo čitam
  • brzo čitanje
  • kad čitam, zamislim se da sam u toj knjizi
  • nemam ih
  • ne znam
  • nema ih
  • u brzini čitanja
  • moje jake strane su da polako i ozbiljno čitam
  • dosta brzo čitam
  • mogu brzo čitati
  • to što brzo pročitam, no i dalje sve zapamtim
  • nemam ih
  • brzo čitam, volim čitati, mama mi je od malih nogu čitala priče
  • nema ih
  • ne znam
  • mogu se uživjeti u priču iz knjige
  • znam jako dobro čitati i zamišljam slike u glavi
  • ne znam
  • lako pamtim
  • brzo pamćenje
  • ne prestajem čitati ako mi je knjiga jako zanimljiva.
  • mogu si jako dobro zamisliti mjesto i događaje iz knjige
  • nemam jake strane
  • ono što pročitam, zamislim u glavi te tako potičem svoju maštu
  • to da jako brzo čitam
  • imam veliku maštu, dok čitam uvijek zamišljam mjesto radnje, kako likovi izgledaju itd.
  • koncentracija
  • veći vokabular i bolji rječnik
  • brzo čitam
  • kada čitam lektiru čitam na vrijeme
  • dobro pamtim
  • ne znam, ima ih nekoliko
  • ne dam se omesti
  • nemam jake strane kod čitanja
  • mogu čitati samo u sebi. Dok ne ponovim par puta
  • nemam ih baš puno
  • jake strane kod čitanja su mi da se fokusiram što čitam, i čitam što više jer su knjige vrlo zanimljive
  • kad krenem čitati, dovršim do kraja
  • uživim se u knjigu
  • brzo čitanje bez greške.
  • kada mi se ne da čitati, ali je knjiga zanimljiva.
  • što znam jako dobro citati i pročitam knjigu u roku 1-2 sata

I znaju u čemu bi se mogli usavršiti:

  • u brzini čitanja
  • u čitanju čudnih riječi
  • da mi čitanje bude draže
  • ne znam
  • brzini čitanja i shvaćanja
  • u točnosti čitanja
  • u bržem čitanju
  • čitanje s razumijevanjem
  • ne znam
  • u puno stvari
  • mislim da je moje čitanje dobro i da puno knjiga posuđujem u slobodno vrijeme
  • u bržem čitanju
  • da više čitam
  • da lektiru počnem čitati na vrijeme
  • još nisam sigurna
  • to da čitam s više razumijevanja
  • u češćem čitanju
  • ne znam
  • u pravopisu
  • u razumijevanju pročitanog
  • da čitam više
  • u brzini
  • u pisanju
  • u tome da malo više čitam
  • čitanju naglas
  • s knjigom
  • pamćenju
  • ne trebam usavršavanje
  • u čitanju
  • pa možda da sam manje na mobitelu i da vise učim i čitam knjige

Na kraju smo pitali učenike kojom bi ocjenom od 1 do 10 ocijenili čitanje kao način provođenja slobodnog vremena. Čak 15 učenika ocijenilo je čitanje najvišom ocjenom. 57 učenika (87%) smatra da čitanje kao način provođenja slobodnog vremena zaslužuje ocjene od 5 naviše. Prosječna ocjena je 7,1.

Zamolili smo učenike da nam kažu svoje općenito mišljenje o knjigama i čitanju. Učenici koji su ispunjavali upitnik svjesni su važnosti čitanja za njihov mentalni razvoj, kao i zadovoljstva koje pruža čitanje knjiga.

Zabavno je.
Odlično, zato što se mozak razvija….
Super je i zabavno.
Čitanjem razvijamo moždane vijuge. Iz knjiga možemo puno toga saznati i naučiti.
Pa, treba jako puno čitati i tako razvijamo mozak.
Mislim da bi svi trebali čitati knjige jer su jako dobre za mozak i može se puno novosti otkriti u njima.
Knjige su zabavne i poučne.
Mislim da je jako poučno.
Da su super, poučne i zanimljive.
Zanimljiv hobi.
Zabavne.
Ne volim baš čitati, ali se nadam da ću zavoljeti. Knjige nam daju važnu pouku, uče nas životu i razmišljanju. Imaju puno zanimljivih pustolovina pa nas zabavljaju.
Mislim da je čitanje važno i da čitanjem razvijamo mozak.
Da je to potrebno za razgovor ljudima.
Kada je knjiga zapravo zanimljiva lakše se čita.
Pa za neke knjige mislim da su dosadne jer ne volim baš svake knjige. A čitanje je važno za razvijanje i stjecanje novih riječi.
Mislim da su knjige jako zabavne ako nam se svidi što je unutra. I da će se tako prije pročitati.
Veoma dosadno.
Da su dobre, ali su zaboravljene.
Mislim da su knjige jako poučne.
Ponekada može biti zanimljivo.
Da ako nađeš pravu knjigu za sebe koja te zanima bit će ti dobro.
Da su knjige poučne i zanimljive.
Super su.
Čitanje je jako dobro, lijepa navika, ali ja osobno ne čitam redovito.
Knjige su zanimljive, ali čitanje je dosadno.
Sve najbolje.
Inače volim čitati, ali ne čitam tako često.
Volim knjige, volim čitati i volim slušati druge kada čitaju nešto zanimljivo.
ok.
Zdravo je za mozak, a i ako nemamo što drugo raditi barem radimo nešto korisno i razvijamo mozak.
Mislim da su nam potrebne kako bi razvili svoju maštu te kako bi otkrili nove svjetove i nove likove.
Dobre su.
Ako nađeš pravu knjige koja ti se sviđa, moraš ju pročitati i onda uživaš u njoj.
Mislim da je jako dobro za razvijanje i proširenje vokabulara. Definitivno puno pametnije od provođenja slobodnog vremena na računalima…
Mislim da je to korisno.
Mislim da su fora.
Mislim da je važno.
Mislim da je čitanje knjige, ako ti se knjiga sviđa, odličan način provođenja slobodnog vremena.
Knjige su super, naučimo nešto novo.
Mislim da moramo puno čitati da budemo pametniji.
Mislim da je to dobro, ali, iskreno, nisam obožavatelj čitanja.
Čitanje je jedan od oblika sporazumijevanja bez kojeg bi sporazumijevanje bilo nemoguće.
Malo dosadno, ali zanimljivo.
Mislim da je čitanje jako dobro.
Mislim da je čitanje zdravo i dobro i puno novih riječi naučimo i tako postajemo obrazovani mladi ljudi.
Da su super i proširuju nam vokabular te bolji pogled na svijet.
Ne zanima me to.
Da je to prava zabava za slobodno vrijeme i da su knjige izvor znanja.
Da je to dobro za one kojima ide polako čitanje.
Mogu biti zanimljive, ako je tema zanimljiva mladima.
Ako je knjiga zanimljiva, onda je vrijedi pročitati.
Smatram da je čitanje važno.
Da je zabavno.

Tko voli, nek izvoli. 😀
Pa, knjige su jako korisne.
Mislim da je čitanje vrlo bitno za sporazumijevanje i za općeniti život.
Mislim da možemo puno novih riječi naučiti iz raznih knjiga, a čitanje nam pomaže da što točnije čitamo.

Hvala svima na sudjelovanju!

Što i kako čitaju učitelji

Anketu sličnu ovoj proveli smo i s učiteljima. Rezultate možete pogledati ovdje.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s