Štrajk zaposlenika osnovnih i srednjih škola
Na početku školske godine zadesio nas je štrajk učitelja i ostalih zaposlenika škole. Kažu da je to bio najduži štrajk učitelja u svijetu. Provodio se na dva načina, kao cirkularni i frontalni štrajk. Učitelji su zahtijevali da im se koficijent složenosti poslova poveća za 6,11 %. Na čelu prosvijeda stajali su Branimir Mihalinec i Sanja Šprem, sindikalni vođe. Uz njihova imena, u skoro svim vijestima, javljalo se ime ministrice Blaženke Divjak.
Cirkularno i frontalno
Štrajk je započeo je na četvrtak 10. listopada 2019. godine kada se nastava obustavila u svim županijama Hrvatske. Cirkularni štrajk se od tada nastavio svaki dan u pojedinim županijama, u nasumičnim terminima za koje se saznavalo tek dan prije u vijestima na televiziji. Trajao je do 19. studenoga kada započinje frontalni štrajk.
Predsjednik sindikata Branimir Mihalinec tog je dana izjavio:“ Više nema cirkularnog, već samo frontalni štrajk. Sve županije, cijela Hrvatska svakog dana je u štrajku do ispunjenja zahtjeva sindikata.“. To je bio poziv na dugu borbu koja je trajala do 2. prosinca, čak trinaest dana. U žaru sve te borbe vidjelo se mnogo grešaka u komunikaciji od strane učitelja i premijera Plenkovića. Međusobnog vrijeđanja, omalovažavanja i nerazumijevanja. Kako je vrijeme odmicalo, u škole i vladu pristizala su mnoga pisma i od učitelja i od učenika u kojima iznose nezadovoljstvo i zabrinutost zbog ovakve situacije.
Po završetku frontalnog štrajka predstojnik Ureda predsjednika vlade Frka-Petešić rekao je za Dnevnik Nove TV:“ Iako će zaposleni u obrazovanju ukupno dobiti povećanje koeficijenta od 6,11 posto, nije isto ako imate 6,11 posto u rujnu, kao što je bio zahtjev sindikata, ili ako imate tri posto u prosincu, jedan u srpnju i dva u siječnju 2021. godine. Nije isto ako imate 630 milijuna kuna, 470 milijuna ili sada 270 milijuna kuna.“. Još je nadodao da je ova ponuda Vlade bila puno isplativija jer je fiskalno održiva i ne ide na štetu poreznih obveznika.
Posljedice
Koje su posljedice štrajka učitelja za nas učenike? Prvo, skraćivanje zimskih i proljetnih praznika, produžetak školske godine i moguće pomicanje državne mature. Zimski praznici su se skratili tek na jedan tjedan, proljetni na tri dana, a školska se godina produžila do 26. 6. 2020. Po mome mišljenju tijekom štrajka prekršena su dva dječja prava, a to su: PRAVO NA OBRAZOVANJE Europske konvencije o ljudskim pravima, protokol 1, članak 2, te PRAVO NA SUDJELOVANJE Konvencija o pravima djeteta UNICEF-a. Ima još jedna posljedica koja se može izraziti u obliku pitanja, a to je:“ Što će djeca naučiti iz ovoga svega?“.
Leon Kekić, 8. a
Fotografija: G. Šutej
Školski list učenika 