Učenici u Zvijezdi
Učenici petih razreda bili su na terenskoj nastavi u gradu Karlovcu. Posjetili smo Gradski muzej, crkvu Presvetoga Trojstva i Štrosmajerov trg (7.11. 2014.).
Prirodoslovni i arheološki odjel
U muzeju nas je dočekao vodič koji nam je rekao kako se nalazimo u staroj karlovačkoj jezgri. Muzej je osnovan 18. prosinca 1904. godine s namjerom da sačuva povijesne izvore grada Karlovca. Na ulasku u muzej mogli smo vidjeti geološki stup za koji je zaslužan Andrija Mohorovčić. Kad smo se uputili na prirodoslovni odjel, vidjeli smo vrlo težak kamen zvan ”barit” (težac) koji je teži nego što izgleda, a zatim smo promotrili izloške fosila iz Panonskog mora. Stigli smo i na odjel arheologije gdje smo vidjeli ostatke iz kamenog i bakrenog doba, posuđe koje se tada koristilo te doznajemo ponešto o tradiciji u kamenom i metalnom dobu. O željeznom dobu smo doznali da se tada kultura znatno promijenila, a koristili su se i tkalački stanovi za tkanje.
Na odjelu koji govori o povijesti grada doznajemo da je Karlovca osnovan kao tvrđava zbog zaštite od Turaka. Građen je po zamisli idealnog renesansnog grada u obliku šesterokrake zvijezde sa središnjim trgom i ulicama koje se sijeku pod pravim kutom. Osnovan je 13. srpnja 1579. godine i nikad ga neprijatelj nije osvojio. Od osnivanja do 1693. godine grad Karlovac je bio pod vojnom upravom, a tek tada dobiva ograničenu samoupravu. Slobodnim kraljevskim gradom postaje 1776. godine. Karlo Josip l. daje Karlovcu da bude slobodan grad. Doznali smo da je u tadašnje vrijeme gradonačelnik nosio 
ogrlicu ” Magnatski lanac ” koja se obično nosi u svečanim prigodama i simbol je časti i vlasti. Nakit je izrađen sredinom 19. stoljeća od pozlaćenog srebra i ukrašen tirkizom i dragim kamenjem. Ima središnji medaljon, dvadeset i dvije karike, te dvije kopče u obliku srca.
Etnografski odjel
Stigli smo do etnografskog odjela na kojem smo doznali kakvi su nekada bili saloni (sobe) u kojima su boravili tadašnji karlovački bogataši. Bile su lijepe i raskošne, a sluge su stajale sa strane kako ne bi ometali gospodare dok dogovaraju poslove. Doznali da je Karlovac u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća bio jedan od najbogatijih gradova u državi. U toj sobi vidjeli smo obuću i odjeću koja se u to vrijeme nosila.
Kulturno povijesni odjel
Uputili smo se ka odjelu na kojem smo mogli doznati nešto o Zorin domu, istraživačima braći Seljan i vidjeti starinsku kameru Hinka Krapeka. Braća Seljan (Mirko i Stjepan) bili su hrvatski istraživači koji su počeli raditi na projektu spajanje Atlantika i Pacifika rijekom Amazonom, ali je taj plan propao nakon što je Mirko poginuo tijekom ekspedicije u području Amazone. Po njima je ime dobila jedna osnovna škola u Karlovcu koja je osnovana prije 120. godina. Došli smo na temu Zorin doma. Zorin dom je prije bila samo obična drvena kuća, ali 1892. godine Karlovac dobiva dobro opremljenu i prikladnu dvoranu – Zorin dom. Tada Karlovac postaje grad s najjačim i umjetnički vrlo izraženim amaterskim, ali i poluprofesionalnim kazalištem. Karlovčani su se u slobodno vrijeme bavili i rekreacijskim sportovima i druženjem. Narodna nošnja Karlovca i okolice bila je raskošna i na njoj je vidljiv trud uložen u njenu izradu. Tu je završila naša tura po muzeju. Kada smo napustili muzej, otišli smo u crkvu Presvetoga Trojstva.
Crkva Presvetog Trojstva
U crkvi Presvetoga Trojstva doznali smo nešto o povijesti i nastanku ove crkve. Kada su franjevci došli u Karlovac, dobili su crkvu i župnu kuću, ali za konačnu potvrdu redovničkog življenja i djelovanja u Karlovcu morali su sagraditi samo¬stan. Zato su odmah počeli s gradnjom. To bilježi i njihova samostanska kronika: “Od ove godine 1658. te do godine 1669. bio je podignut manji dio samostana za stanovanje braće”. U razdoblju između 1672-1674. franjevci su obnovili, bolje opremili i uredili postojeću župnu crkvu. Stari drveni strop zamijenili su novim i dali ga oslikati. Njeno stanje iz toga vremena opisuje nam izvještaj kanonskog pohoda iz 1668. godine. Glavni oltar crkve koji je tada bio načinjen od drveta, bio je posvećen Presvetom Trojstvu. Bio je načinjen od drveta “ali vješto i ukusno izrađen, obojen i pozlaćen”. Crkva je imala i lijepu propovjedaonicu i krstionicu. Nije još uvijek imala pravi zvonik. No, bio je to tek početak dugovremene izgradnje ovog složenog sakralnog zdanja, jedinstvene povijesne i spomeničke vrijednosti grada Karlovca. Nakon razgovora sa župnikom i molitve napustili smo crkvu i otišli na Trg Josipa Jurja Štrosmajera gdje smo se slikali i doznali da je bunar nasred trga bio glavni izvor pitke vode kada je Karlovcem zavladala kuga.
Bilo je vrijeme za povratak kući pa smo krenuli na željezničku stanicu čekati vlak koji je kasnio, ali smo ipak na vrijeme stigli u Dugu Resu.
Tekst: Anđelina Fudurić, 5. b
Fotografije: Grgur Rajković, 5. b
Školski list učenika 