Mediji i slobodno vrijeme

Jesmo li zaista ovisni o ekranima

Koliko ste puta danas bili na  internetu? Prebrojite svaki put kad ste koristili svoj pametni telefon, tablet ili računalo. Dodajte televizijske programe ili filmove koje ste streamali. Kladim se da ste se izgubili u brojanju! Danas se često govori o prekomjernom korištenju interneta, o ovisnosti o ekranima. Ljudi hodaju ulicama s telefonima ispred sebe, u kafićima ne razgovaraju već tipkaju po mobitelima, djeca se sve manje igraju vani, a zabavu traže u virtualnom svijetu. U našoj školi je zabranjeno koristiti mobitel, osim u hitnim slučajevima ili za potrebe nastave uz odobrenje učitelja. Nekim učenicima je teško izdržati bez mobitela za vrijeme nastave i na odmorima. Koriste svaku priliku kada ih ne gledaju učitelji, provjeravaju poruke, društvene mreže, igrice.

Sve ovo nas je potaknulo da na sastanku uredništva školskog lista odaberemo temu za istraživanje Internet, suvremena tehnologija i naše slobodno vrijeme. Zanimalo nas je koje društvene mreže koriste učitelji i učenici, koliko sati dnevno provode na internetu, koje sadržaje prate, bave li se i drugim aktivnostima u slobodno vrijeme, koriste li internet za učenje, igraju li igrice i koje. Ispitali smo 174 učenika petih, šestih, sedmih i osmih razreda i 19 učitelja. Osim toga, zamolili smo za razgovor i psihologinju Valentinu Ričković iz Službe za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Karlovačke županije. Objasnila nam je kako prekomjerno korištenje interneta može postati ovisnost i savjetovala kako to možemo spriječiti.

Prvo pitanje u našoj anketi bilo je: „Kako najradije provodiš slobodno vrijeme?“ Utješno je da 92% učenika često ili vrlo često provodi slobodno vrijeme u krugu obitelji. 83% učenika najradije provodi vrijeme koristeći pametni telefon. Tek 29% učenika izjavljuje da često ili vrlo često čita. Najmanje se slobodnog vremena provede u kinu.

87% učenika ima računalo, a čak 93% pametni telefon. Najpopularnije mreže su YouTube (97%) i Instagram (66%). Na pitanje kojim se  računalnim sadržajima bave, učenici odgovaraju često ili vrlo često društvenim mrežama (79%), akcijskim igrama (52%), najmanje poučnim sadržajima (32%) i sadržajima koje sami izrađuju (19%). Učenici sve manje gledaju televiziju, a na internetu najviše vole gledati popularne youtubere (79%). Samo 24% učenika prati poučne sadržaje na internetu. Učenici najčešće sadržaje na internetu gledaju sami, u tjednu u prosjeku do 22 sata, a vikendom i duže. Neki učenici surfaju do jutarnjih sati. U prosjeku provedu dva do tri sata online, a čak 25% učenika provodi online više od pet sati dnevno.

Što se tiče učitelja, 42% ih provede manje od jednog sata dnevno online, a ostali su na internetu od tri do osam sati. Za razliku od učenika, samo ih 15% koristi Instagram, a 52% Facebook. Mnogi koriste YouTube (73%) i Whatsapp (63%). 21% učitelja ne koristi informacijsko komunikacijsku tehnologiju u nastavi, a ostali najviše koriste za prezentacije, kvizove i video

Neosporno je da moderna komunikacijska tehnologija ima mnogo dobrih strana. Pruža nam poučne sadržaje, zabavlja nas, omogućava komunikaciju s udaljenim prijateljima ili rođacima. Možemo lako saznati što se događa upravo sada,  uživo pratiti što nas zanima, upoznati zanimljive ljude koje inače ne bismo mogli upoznati, saznati mnoštvo korisnih informacija u trenutku. Tu su još e-knjige, online kupovina i prodaja, e-Dnevnik, usluga e-Građanin, internet bankarstvo i još mnogo toga.

Međutim, moderna tehnologija ima i mnoge zamke. Većina ljudi izgubi pojam o vremenu surfajući internetom. Evo, neki dan sam tražila podatak za domaću zadaću i mislila sam da ću biti gotova za petnaest minuta, ali sam, klik po klik, završila na YouTubeu  i izgubila nekoliko sati sve dok se nisam sjetila da moram ići na trening. Ima još loših strana interneta i moderne tehnologije, koje ovdje nismo posebno razmatrali, kao što su zloporaba osobnih podataka, pornografski sadržaji, elektronsko zlostavljanje, zlonamjerni sadržaji raznih vrsta.

Rezultati ankete provedene među učenicima pokazuju da bi djeca i roditelji trebali manje koristiti internet i modernu tehnologiju, da bi se trebali više družiti s prijateljima, čitati, baviti se nekim sportom ili hobijem. Istraživanja provedena u Danskoj i Hrvatskoj pokazala su mnoge dobrobiti kada obitelj postavi granice i pravila za  korištenje interneta. Poboljšao se školski uspjeh, a roditelji i djeca su bili oduševljeni i brzo su se ‘zakačili’ za sve što su mogli raditi zajedno. U svakom slučaju, odrasli su odgovorni i trebaju pomoći djeci da koriste ekrane samo kada moraju (zbog sadržaja za učenje i zabavu) te da osmisle svoje slobodno vrijeme umjesto da ga nekontrolirano provode  pred ekranima.

Lorena Belavić, 7.a

Razgovor sa psihologinjom Valentinom Ričković

Ovisnost o internetu opasna kao i druge ovisnosti

S razvojem moderne tehnologije djeca umjesto da žive djetinje dane u društvu, bave se sportom i čitaju, sve više pilje u ekrane svih dimenzija što ih čini otuđenima, a ta učestala aktivnost na njihov mladi mozak djeluje poput psihoaktivne tvari. Normalno/racionalno korištenje ekrana za učenje i zabavu uz koje ima vremena i za ostale aktivnosti ključ je prevencije ovisnosti o ekranima i pojave drugih poteškoća. Pročitajte što o ovom problemu kaže Valentina Ričković, psihologinja u Službi za zaštitu mentalnog zdravlja, prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Karlovačke županije.

Koliko se u svojoj praksi susrećete s problemima ovisnosti o ekranima?

S problemom prekomjernog korištenja različitih ekrana (kompjutora, tableta, mobitela, igraćih konzola i dr.) susrećemo se svakodnevno radom s djecom i mladima u Službi za zaštitu mentalnog zdravlja. Prekomjerno korištenje znači da osoba „visi na ekranima“ više no što bi trebala, često bezveze surfa, ali još nije razvila ovisnost. Ovisnost o ekranima znači da ne možemo bez njih i sve je više prisutna kod sve mlađe djece, čak i onih s osam godina. Problem treba na vrijeme prepoznati jer je ovisnost o internetu opasna kao i druge ovisnosti! Bijeg u virtualni svijet jednak je bijegu u alkoholizam, drogu, kocku; neumjereno korištenje interneta može ozbiljno ugroziti psihičko i tjelesno zdravlje, dovodi do poremećaja u prehrani, snu, motivaciji, socijalnim odnosima.

Kako dolazi do te ovisnosti i koji su pokazatelji da je osoba ovisna?

Prije nego što neko ponašanje postane ovisnost, odnosno prije nego što mi postanemo ovisni o nekoj tvari ili ponašanju, postoji period prekomjerne upotrebe. Zato se često mogu čitati savjeti koliko dijete „smije“ provesti pred ekranom odnosno koliko se preporuča. Djeci ne preporučamo više od sat, sat i pol ekrana dnevno. Tipični pokazatelji dječje ovisnosti o ekranima su stalna preokupiranost time, stalno propitivanje roditelja kad će moći opet koristiti mobitel ili igrati igrice, kada im roditelji zabrane ljuti su, buntovni, deprimirani i ne zanima ih ništa drugo već čekaju vrijeme kad će opet moći imati mobitel ili računalo. Jedan od prvih znakova su loše ocjene u školi i izbjegavanje obveza (pisanje zadaća, učenje).

Mogu li roditelji spriječiti tu ovisnost, i ako da, na koji način?

Roditelji igraju veliku ulogu u educiranju djece o sigurnom i pravilnom korištenju ekrana. Danas su sve mlađa djeca ovisna o ekranima, a tu uključujemo i mobitele, laptope, tablete, računala te TV. Roditelji imaju utjecaj na to koliko ih djeca koriste i moraju voditi računa koliko njihovo dijete provodi pred njima i koje sadržaje gleda. Bilo bi dobro dogovoriti s djetetom koji se sadržaji gledaju, u koje vrijeme i koliko vremena. Ukoliko je dijete prepušteno samo sebi i samo odlučuje, mala je vjerojatnost da će samostalno prestati gledati (igrati) to što ga zanima.

Što djecu toliko privlači kod interneta?

Internet je vrlo zanimljiv jer možemo pronaći različite korisne informacije koje nam mogu pomoći u pisanju zadaće, učenju, ali ima i mnoštvo drugih manje korisnih, ali zanimljivih informacija. Internet nam omogućuje da se povezujemo s ljudima koji u ovom trenutku nisu blizu nas, slušamo pjesme, gledamo spotove, dokumentarce, igramo igrice… Djeci je sve to zanimljivo jer djeca vole istraživati i proučavati.

Što savjetujete djeci koja previše vremena provode pred ekranima?

S djecom redovito provodim edukacije po školama o sigurnom i odgovornom korištenju interneta i ekrana. Međutim, nisu djeca ta koja bi trebala sama odlučivati za sebe i svoj odgoj. Roditelji, kako smo rekli, jesu ti koji odgajaju djecu i oni s njima moraju dogovoriti pravila korištenja ekrana.

Kako komentirate pokušaje uvođenja što više tehnologije u škole, čak tableta za djecu prvog razreda? Kakva su iskustva s digitalizacijom školstva u drugim zemljama?

Razvitak moderne tehnologije i u području obrazovanja donosi velike promjene. Što se tiče zemalja u svijetu koje su u obrazovni sustav uvele nove tehnologije poput tableta i e-readera – takvi su aparati postali sve što učeniku treba. Iskustva iz tih zemalja (skandinavske zemlje, Velika Britanija, SAD) pokazuju da učenici postižu bolje rezultate (ocjene) korištenjem modernih tehnologija jer su dostupni novi oblici učenja koji djeci omogućavaju da na jednostavniji i njima prihvatljiviji način uče, pronalaze nove informacije, prebace se u interaktivni i multimedijski svijet (kvizovi, videa). Znači, informacije su im dostupnije i način dolaženja do tih informacija je zanimljiviji. Međutim, istraživanja pokazuju i porast različitih stanja i  poremećaja kod djece i mladih koji se dovode u vezu s prekomjernim korištenjem moderne tehnologije (otuđenost od drugih, poremećaj privrženosti, manjak kreativnosti, poremećaj pažnje i koncentracije i dr.).

Nove tehnologije, iako imaju brojnih prednosti, nikako ne bi smjele u cijelosti istisnuti tiskane udžbenike, najprihvatljivija bi bila kombinacija tiskanog i elektroničkog udžbenika, odnosno tableti bi ipak trebali biti jedno od pomagala u nastavi. Uvođenja tableta za djecu od prvih razreda osnovne škole koja tek uče držati olovku u ruci i pisati je posebno pitanje, jer ovdje govorimo o razvoju grafomotoričkih sposobnosti kod djeteta. Ukoliko dijete samo tipka prstićem po tabletu, hoće li naučiti pisati rukom? Uvođenje moderne tehnologije svakako mora pratiti razvoj djeteta.

Želite li nam još nešto reći što smo zaboravile pitati?

S razvojem moderne tehnologije, djeca umjesto da žive djetinje dane u društvu, bave se sportom i čitaju, sve više pilje u ekrane svih dimenzija što ih čini otuđenima, a ta učestala aktivnost na njihov mladi mozak djeluje poput psihoaktivne tvari. Normalno/racionalno korištenje ekrana za učenje i zabavu uz koje ima vremena i za ostale aktivnosti ključ je prevencije ovisnosti o ekranima i pojave drugih poteškoća.

Anamarija Mihalić, 7.a

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s